Osvrt na posjet Dugoj Rijeci
„Pastorala“ d.o.o. iz Koprivnice i umjetnička udruga Artikulacija iz Koprivnice u suradnji i dogovoru s općinom Rasinja, organizirale su za zainteresirane posjet Dugoj Rijeci – mjestu življenja Bele i Miroslava Krleže u vremenu 1920. do 1922, kamo je Bela Krleža bila dekretom poslana za namjesnu učiteljicu.
Prisutne je najprije pozdravio i objasnio svrhu putovanja u Dugu Rijeku g. Marijan Špoljar, direktor „Pastorale“ koja u svojoj djelatnosti (uz ostalo) ima umjetničko i književno stvaralaštvo, a potom je prepustio načelniku općine Rasinja g. Danimiru Kolmanu da kaže nešto više o karakteristikama Općine i samog kraja.
Potom je glumac Sven Šestak vrlo emotivno pročitao nekoliko odlomaka iz drame „Vučjak“.
Opširno izlaganje o faktografskim elementima, o kojima je Miroslav Krleža u to doba pisao u drami „Vučjak“ kao i autobiografskim zapisima „Davni dani“, a na osnovi istraživačko-publicističke ostavštine Antuna Kancijana, podnio je g. Franjo Križanić – urednik knjige Antun Kancijan – krležolog i kroničar ludbreškog kraja.
Franjo Križanić je , naime , mnogo vremena provodio sa svojim rođakom Antunom Kancijanom (rođenim u Čukovcu i učiteljem po zanimanju) u terenskim istraživanjima i lutanjima po kalničkim selima u potrazi za stvarnim osobama, koje su Krležu inspirirale za likove u drami „Vučjak“ i zapisima „Davni dani“. Antun Kancijan je svoja istraživanja objavljivao u časopisima i dnevnim novinama, a u spomenutoj knjizi su zapisi okupljeni i ukoričeni na jednom mjestu te ukazuju na ozbiljnost istraživanja bilo izravnim svjedočenjima autentičnih svjedoka ili pretragom izvornih povijesnih dokumenata ( za dio knjige o pojedinim povjesno-zemljopisnim značajkama ludbreške Podravine).
Na kraju druženja okupljenima je dio svojih saznanja ili razmišljanja izložila i dr.sc. Suzana Marjanić etnologinja koja radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, jer Miroslav Krleža zaokuplja njezin interes pa je tako izdala knjigu Glasovi „Davnih dana“: transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914-1921/22.
Na kraju je izrečena želja inicijatora ovog druženja da se na adekvatan način obilježi mjesto gdje je u jednom trenutku vremena živio i stvarao jedan od najvećih hrvatskih književnika 20. stoljeća.
Ana Mlinarić

