12. lipnja 2022. godine , kada se slavi blagdan Presvetog Trojstva, u Cvetkovcu je, nakon svete mise, župnik Damir Tito Šmintić blagoslovio obnovljeni Pil Presvetog Trojstva.

Iako često prolazimo pored tog vjerskog spomenika pa se koji put možda i prekrižimo, rijetki su primijetili da je došlo do oštećenja reljefa u nišama samog stuba, ali je došlo i do znatnog nagnuća te su na spoju stuba i temelja bili vidni rascjepi. Zbog toga je bilo nužno poduzeti adekvatne mjere kako ne bi došlo do urušavanja vrijednog kulturnog, povijesnog i vjerskog dobra naše župe. Josip Mlinarić je pokrenuo akciju za spašavanje spomenika obrativši se Općini Rasinja. Zahvaljujući sluhu načelnika Danimira Kolmana i članovima općinskog Vijeća, poduzete su odgovarajuće mjere i osigurana financijska sredstva za obnovu u skladu sa zakonima konzervatorske struke.
Mnogi od žitelja ovog kraja još uvijek vjeruju u razne legende o nastanku spomenika, prenošene usmenim putem iako postoje vjerodostojni izvori o vremenu izgradnje i njegovom donatoru. Naime, dr.sc. Dragutin Feletar, poznati koprivnički znanstvenik, je povodom 130-te godišnjice rođenja župnika Franje Brdarića, koji je 24 godine službu vršio u Koprivničkom Ivancu i detaljno vodio spomenice o okolnim župama ovoga kraja, na osnovi tih spomenica, priredio zbir izvornih zapisa te ih objavio u knjizi pod nazivom „Franjo Brdarić – iz povijesti podravskih župa“. U toj knjizi se o našem spomeniku govori u dijelu „povijest župe Rasinja“. Tako se navodi da u vrijeme njegovog nastanka , dakle 1718. godine, zaselak Cvetkovec na putu prema Ludbregu, pripada Gorici , gospodar koje je bio Stjepan Keczer. U njegovoj familiji vjerski duh je bio vrlo jak i on je, vjerojatno iz neke zahvale Bogu, dao podići krasan kip Svetog Trojstva u Cvetkovcu. U prilog toj činjenici govori aplicirani grb donatora s prednje strane stuba s rijetkim prikazom golubice koja u kljunu nosi prsten. Uz godinu izgradnje upisana su i slova PGDSKDR. To su inicijali donatora, a znače P(erillustris) ac G(enerosus) D(ominus) S(tephanus) K(eczer) De (Radovan) što bi u slobodnom prijevodu značilo vrlo ugledan plemenitaš gospodar Stjepan Kecer de Radovan. Predikat de Radovan Keczeri su dobili po selu Radovan u Baranjskoj županiji gdje su također imali posjede. Stjepan Keczer je bio plemićki sudac i od 1709 do 1714. podžupan Križevačke županije. Ove informacije s opširnim rodoslovljem obitelji Keczer dobivene su od povjesničara dr. sc. Hrvoja Petrića, profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Iskorištena je prilika da se kaže nešto i o ostalim karakteristikama i elementima samog spomenika. Pil Presvetog Trojstva pripada grupi malobrojnih očuvanih primjeraka javne plastike baroka u sjevernoj Hrvatskoj, a svojim položajem na istaknutom mjestu unutar naselja, žarište je prilaznih putova. Postavljen je na kvadratno postolje. Ima oblik stuba pri čijem se vrhu nalaze polukružne niše s reljefima Sv. Antuna Padovanskog, Sv. Florijana, Sv. Barbare i Bogorodice. Na vrhu stuba iz jednog komada kamena isklesan je skulpturalni prikaz Presvetog Trojstva. Prikaz je jedinstven po smještaju golubice Duha Svetoga podno Kristovih nogu. Pil je klasificiran kao sakralna graditeljska baština, a nastao je kao što je rečeno 1718. godine. Označen je kao „nepokretno kulturno dobro“ pravnog statusa „zaštićeno kulturno dobro“ Sada je u vlasništvu Općine Rasinja, a u nadležnosti Konzervatorskog odjela u Bjelovaru.
Nešto od spomenutog je vjerojatno zaokupilo pažnju župljana i gostiju, koji su prisustvovali blagoslovu te će ubuduće još više znati cijeniti to vrijedno kulturno i vjersko dobro koje su baštinili od svojih predaka i koje će, zahvaljujući ovoj obnovi, ostaviti u baštinu budućim generacijama.
Društvo žena „Hrvatska duša“ Rasinja i udruga „Podravska gruda“ su nakon blagoslova upriličile za goste domjenak te malu izložbu rukotvorina vrijednih članica.

Foto: Karlo Krušelj / tekst: Ana Mlinarić